gif
header image

DEPRESIJA

Dragan, 46 godina, visokog obrazovanja, zaposlen, oženjen, otac dva odrasla deteta. Dg: Depresivna epizoda.

 

Dragan se obratio za psihijatrijsku pomoć zbog tegoba koje je osećao nekoliko meseci unazad i za koje je očekivao da su prolazne. Prvo se suočio s teškoćama u vezi spavanja – otežano se uspavljivao, sve mu je više vremena bilo potrebno da zaspi, sve češće bi se budio oko tri sata posle ponoći, ostajući budan do jutra, bivao je sve umorniji, s osećajem da je „čitavu noć radio”. Jutro mu je bilo teško, prepoznavao je da nema volje da ustane i krene na posao, te je sve češće kasnio.

Suočavao se s osećanjem krivice zbog svog stanja, osećao se beznadežno, ali nije imao snage da bilo šta promeni. Postao je zabrinut za svoje stanje i finansijsko stanje porodice, iako za to nije bilo realnih razloga. Nije osećao glad, niti imao potrebu za hranom, te je tokom tri meseca izgubio 10 kg telesne težine.

Sve se češće povlačio, izbegavao kontakte s prijateljima, a radni zadaci su mu postali sve veće opterećenje, tako da je trošio mnogo više vremena kako bi obavio poslove u kojima je do skoro bio efikasan.

Osećao se bezvredno i bespomoćno, a počeo je da razmišlja o besperspektivnosti života, povremeno misleći da je bolje da ga okonča i „nestane”, što ga je na kraju i dovelo do odluke da se obrati za pomoć psihijatru.

Nakon postavljanja dijagnoze, Dragan je započeo lečenje medikamentima, uz psihoterapijske intervencije i podršku. Nakon nekoliko meseci se uključio i u psihoterapijsku grupu. Postepeno se vratio svojim uobičajenim obavezama, kako u porodici, tako i na radnom mestu, druženju i sportskim aktivnostima. Rad u grupi mu je pomogao da brže i efikasnije izlazi na kraj s novim izazovima, ali i da svoje želje, očekivanja i strahove lakše prepozna, ispolji i rešava.

 

Dg: DEPRESIVNA EPIZODA (DEPRESIJA)

 

 

Tuga je emocija koju je svako od nas osetio kada je doživeo neki gubitak. Psiholozi definišu depresiju kao ekstremni oblik tuge koji uključuje specifične simptome. Biti ostavljen od strane dečka/muža ili devojke/žene, izgubiti bliskog člana porodice usled bolesti, imati bilo koju vrstu emocionalnog gubitka je nešto što je svako od nas nekada doživeo i predstavlja univerzalni doživljaj. Kako se osećamo? Tužno. Mnogi se osećaju i umorno, demotivisano, ne mogu da spavaju kada su ostavljeni. Ali sva ova osećanja vremenom nestanu.
To nije depresija!
Šta sve mogu biti uzroci depresije? Mnogobrojni unutrašnji i spoljašnji faktori mogu uticati na to da osoba uđe u stanje depresije i da joj je potrebna stručna pomoć a samo neki od njih mogu biti: porodočni ili bračni problem, problem na poslu, neko oboljenje sa kojim se teško nosimo, pretrpljene prirodne katastrofe (požari, poplave..), preživljeni stres kao žrtva kriminala, finansijski problemi, gubici najbližih, suočavanja sa starošću, neke hronične bolesti….
Kada je osoba depresivna do nivoa da je potrebno da potraži stručnu pomoć, potrebno je da ima neke od navedenih simptoma u trajanju od minimum dve nedelje u kontinuitetu (jer svako od nas može osetiti ove senzacije na kraći vremenski period dan, dva ili par sati):

  • Osećaj neraspoloženja, tuge, apatije
  • Nedostatak energije, inicijative, motivacije
  • Oštećena koncentracija ili pažnja
  • Smanjeno samopuzdanje i samopoštovanje
  • Osećanje krivice i bezvrednosti
  • Sumoran i pesimitističan pogled na budućnost
  • Ideje o samopovređivanju ili suicidu
  • Poremećen san
  • Smanjeni apetit
  • Upadljiv zamor nakon i najmanjeg napora

Promene u raspoloženju variraju iz dana u dan i često su neusklađena sa okolnostima ali se mogu dešavati i više puta tokom dana, kako on protiče. U nekim slučajevima anksioznost, uznemirenost, poremećena motorika mogu biti takođe više izraženi usled depresivnog stanja, barem povremeno, a promena raspoloženja takođe može biti pojačana i dodatnim simptomima kao na primer histerično ponašanje, prekomerna upotreba alkohola, osećaj iritacije, pogoršanje prethodno postojećih simptoma (fobija, opsesivnost, hipohondrija…).

Ponekada depresija može biti veoma opasna da osoba koja od nje pati razmišlja da počini samoubistvo. Kako možemo prepoznati manifestaciju depresije – osoba pokazuje gubitak interesovanja ili gubitak zadovoljstva u aktivnostima koje su inače pričinjavale zadovoljstvo, nedostatak emocionalnog odgovora na uobičajeno prijatne događaje i okruženje, objektivno prisutan dokaz o psihomotornoj agitaciji ili retardaciji, jutarnje buđenje dva ili više sati pre uobičajenog, depresivno stanje pojačano tokom jutarnjih sati, vidljiv gubitak apetita, gubitak telesne težine, vidljiv gubitak libida.

Stepeni depresije se mogu razlikovati i zahtevaju različite pristupe i pomoć koju je potrebno ukazati.

Depresija je jedna od najrasprostanjenijih poremećaja sa kojima se susrećemo. Simptomi depresije se mogu pojaviti jednom u životu ili se mogu ponavljati. Depresija se može pojaviti u bilo kom trenutku našeg života i nema veze sa uzrastom ili polom.

Depresija nije slabost karaktera. Nikada nemojte pomisliti da ste slabi ako ste depresivni. Depresija je oboljenje i zahteva lečenje i stručnu pomoć.

U Pro Anima Centru, centru za savremenu psihijatriju i psihoterapiju radi iskusan tim edukovanih i sertifikovanih stručnjaka koji se već dugi niz godina veoma uspešno bavi lečenjem svih oblika i tipova depresije.
Ne oklevajte i ne čekajte da loše stanje potraje kod vas ili vaših najbližih, pozovite, uradite konsultaciju i procenu i otklonite sve tegobe sa kojima se suočavate.

Pro Anima Centar Tim